Edukativni kutak
Moje dobre navike – razvrstavamo otpad -informativni letak FZOEU
Naviku usvojimo -¸otpad odvojimo – informativni letak FZOEU
Glomaznom otpadu nije mjesto na ulici – informativni letak FZOUE
Električni i elektronički otpad – informativni letak FZOEU
Kompostiranje – informativni letak FZOEU
POSEBNE KATEGORIJE OTPADA
Ambalažni otpad
Gospodarenje otpadnom ambalažom složena je djelatnost koja ima za svrhu sprječavanje odlaganja otpadne ambalaže na deponije.
Osim štete za okoliš, odlaganje otpadne ambalaže predstavlja i znatnu ekonomsku štetu, zbog odlaganja tvari s vrijednim materijalnim i/ili energetskim svojstvima (papir, karton, metali, plastika, staklo, drvo).
Ambalaža je sve ono što u odnosu na proizvod ima zaštitnu, transportnu, uporabnu, informativnu i ekološku funkciju, te koja se prije ili tijekom konzumacije proizvoda (sadržaja) mora odložiti ili odbaciti. U tom trenutku ambalaža postaje otpad.
Ambalažni otpad dijeli se na sljedeće materijale:
- papir/karton,
- plastika,
- drvo,
- metalni,
- višeslojna (kompozitna),
- staklena,
- tekstilni.
Sakupljanje
Sakupljanje otpada je djelatnost koja obuhvaća prikupljanje otpada uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza otpada na oporabu.
Popis sakupljača otpadne ambalaže
Električni i elektronički otpad
Električni i elektronički otpad (EE otpad) spada u posebne kategorije otpada (PKO).Sadržava vrijedne metalne i nemetalne sirovine koje se dobiju materijalnom oporabom (recikliranjem), a mogu se koristiti i u energetske svrhe. Izdvajaju se i dijelovi koji se koriste za ponovnu uporabu.
Kategorije električne i elektroničke opreme:
- Veliki kućanski uređaji
- Mali kućanski uređaji
- Oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije
- Oprema široke potrošnje i fotonaponske ploče
- Rasvjetna oprema
- Električni i elektronički alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata)
- Igračke, oprema za razonodu i sportska oprema
- Medicinski proizvodi (osim svih implantiranih i inficiranih proizvoda)
- Instrumenti za praćenje i kontrolu
- Automatski samoposlužni uređaji
Sakupljanje
Sakupljanje EE otpada sastoji se od prikupljanja, razvrstavanja i privremenog skladištenja u svrhu prijevoza na obradu.
Za posjednika EE otpada zbrinjavanje je potpuno besplatno. Ovlaštene tvrtke sakupljači ili njihovi ovlašteni podsakupljači preuzet će EE otpad od posjednika i zbrinuti ga na siguran način.
Sakupljač EE otpada je pravna ili fizička osoba-obrtnik koja sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom ima dozvolu za obavljanje djelatnosti sakupljanja EE otpada. Obvezan je od posjednika preuzeti EE otpad u cijelosti, bez naplate i unutar 20 dana od poziva i predati ga obrađivaču
Posjednik EE otpada otpad može zbrinuti bez plaćanja naknada na slijedeći način:
- Pozivom na besplatni telefonski broj, na e-mail, slanjem SMS poruke ili prijavom preko WEB portala, ovisno o županiji/Gradu Zagrebu, kategoriji i vrsti EE otpada (kućanstvo, registrirane osobe)
- Povrat EE otpada prodavatelju po načelu „jedan za jedan“, za posjednika iz kućanstva, za kategorije 1. do 7.
- Povrat žarulja prodavatelju koji u prodajnom programu ima žarulje, kategorija 5.a (halogene, fluorescentne i ostale vrste štednih žarulja), za posjednike iz kućanstva, bez naknade i obveze kupnje
- Povrat prodavatelju EE otpada vanjskih dimenzija do 25 cm, čija trgovina ima veću prodajnu površinu od 400 m2, za posjednike iz kućanstva, bez naknade i obveze kupnje
- Samostalnim odlaganjem EE otpada u sakupljačke centre.
- Samostalnim odlaganjem putem organiziranih sakupljačkih akcija od strane ovlaštenih sakupljača, sukladno zakonskim odredbama
Napomena: EE otpad sakupljaju ovlašteni sakupljači odvojeno od komunalnog otpada i ostalih vrsta otpada i od krupnog otpada!
Ovlašteni sakupljači u sustavu gospodarenja EE otpadom kojim upravlja Fond:
Tvrtka Flora VTC d.o.o., 33000 Virovitica, Vukovarska 5, ovlašteni sakupljač 1. do 10. kategorije EE otpada za cijelu Republiku Hrvatsku.
- Kontakt: pozivom na besplatan broj 0800 444 110, SMS: 098 444 110, www.eeotpad.com,
- e-mail: prijava@eeotpad.com
- Sakupljački centri: vidi popis.
Tvrtka CE-ZA-R d.o.o., 10090 Zagreb, Josipa Lončara 15, ovlašteni sakupljač 1. kategorije EE otpada za Grad Zagreb, Zagrebačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju.
- Kontakt: pozivom na besplatan broj 0800 02 04, www.cezar-zg.hr
- e-mail: info@cezar-zg.hr
- Sakupljački centri: vidi popis.
Tvrtka METIS d.d., 51227 Kukuljanovo, Kukuljanovo 414, ovlašteni sakupljač 1. kategorije EE otpada za Primorsko-goransku županiju, Istarsku županiju i Ličko-senjsku županiju.
- Kontakt: pozivom na besplatan broj 0800 00 51, www.metis.hr putem on-line obrasca,
- Sakupljački centri: vidi popis
Otpadne gume
Guma je svaki proizvod iz članka 2. Pravilnika koji se stavlja na tržište kao samostalni proizvod ili sastavni dio drugog proizvoda ili kompleta kotača koji se može svrstati u kategorije iz Priloga I. ovog Pravilnika.
U Prilogu II. Istog Pravilnika nalazi se necijeloviti popis proizvoda obuhvaćenih kategorijama iz Dodatka I.;
Otpadna guma je guma koja je otpad u smislu Zakona;
Način gospodarenja s otpadnim gumama je skup mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje i oporabu otpadnih guma radi korištenja u materijalne ili energetske svrhe.
U Republici Hrvatskoj gospodarenje otpadnim gumama organizira Fond sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 91/13) i Pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama (NN 113/16)
Odvojeno sakupljanje otpadnih guma osigurava se putem ovlaštenih sakupljača.
Otpadne gume ne smiju se odlagati na odlagališta.
Posjednici otpadne gume mogu predati u reciklažno dvorište, serviseru prilikom zamjene guma ili na skladište sakupljača. Ovlašten sakupljač dužan je preuzeti otpadne gume bez naplate od posjednika otpadnih guma.
Sakupljanje
Popis sakupljača otpadnih guma
Otpadna ulja
Otpadno ulje je svako ulje (biljno, životinjsko mineralno, sintetičko, industrijsko izolacijsko i/ili termičko ulje) koje više nije za uporabu kojoj je prvobitno bilo namijenjeno.
Razlikujemo otpadna jestiva i otpadna maziva ulja.
Pod otpadna jestiva ulja koja su bio razgradiva i čine neopasan otpad, svrstavaju se sva ulja koja nastaju obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno. Vrijedna su sirovina za proizvodnju bio dizela.
Otpadna maziva ulja su opasni otpad jer jedna litra ulja zagadi milijun litara vode, odnosno trajno onečisti tlo jer najvećim dijelom nisu biološki razgradiva. Vrijedna su sirovina jer se mogu regenerirati i služiti kao sirovina za proizvodnju svježih mazivih ulja, odnosno postupkom materijalne oporabe iz njih dobiti estere za proizvodnju sapuna, sredstava za pranje i slično. Otpadna maziva ulja vrijedan su energent u energetskim i proizvodnim postrojenjima instalirane snage uređaja veće ili jednake 3 MW, jer se takvom oporabom sprječava onečišćenje okoliša.
Gospodarenje otpadnim uljima obuhvaća postupke sakupljanja, predobrade/kondicioniranja i njihovu regeneraciju ili materijalnu oporabu odnosno korištenje u energetske svrhe.
Prilikom gospodarenja otpadnim uljima zabranjeno je:
- ispuštanje otpadnih ulja u površinske vode, podzemne vode, priobalne vode i drenažne sustave,
- odlaganje i/ili ispuštanje otpadnih ulja koje šteti tlu te svako nekontrolirano ispuštanje ostataka od obrade otpadnih ulja,
- oporaba i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja koji uzrokuju onečišćenje zraka iznad razine propisane važećim propisima i utječu na zdravlje ljudi i biljni i životinjski svijet,
- sakupljanje otpadnih ulja u spremnike koji nisu propisano opremljeni za prihvat otpadnih ulja.Sakupljanje
Otpadna ulja kao jedna od vrsta posebnih kategorija otpada moraju se odvojeno sakupljati i skladištiti uodgovarajuće spremnike odvojeno od ostalih vrsta otpada.
Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija, miješanje sa drugim otpadom kao i miješanje s opasnim otpadom koji sadrži PCB/PCT.Sakupljanje otpadnih ulja je sakupljanje, privremeno skladištenje, predobrada/kondicioniranje, razvrstavanje i prijevoz otpadnih ulja od posjednika prema ovlaštenim osobama za oporabu i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja.
Ovlašteni sakupljač otpadnih ulja je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom ima dozvolu za obavljanje djelatnosti sakupljanja otpadnih ulja i prema odredbama. Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima s Fondom sklopljen u govor o obavljanju djelatnosti sakupljanja otpadnih ulja.
Dužan je preuzeti otpadna ulja od posjednika otpadnih ulja bez naknade te ih predati ovlaštenoj tvrtki za oporabu i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja. U slučaju da za sakupljena otpadnih ulja na području Republike. Hrvatske ne postoji ovlaštena tvrtka za materijalnu oporabu i/ili termičku obradu i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja ovlašteni sakupljač dužan je, uz prethodnu suglasnost Fonda, organizirati oporabu i/ili zbrinjavanje predmetnog otpada izvan Republike Hrvatske i ima pravo na pokriće troškova.Posjednik otpadnih ulja obavlja predaju otpadnih ulja ovlaštenom sakupljaču uz popunjen prateći list i izvješće o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada pribavljeno od ovlaštenog laboratorija za količine veće od 1 tone na godišnjoj razini, odnosno uz priloženu deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima otpada (ako je količina otpada manja od 1 tone).
Gospodarenje otpadnim vozilima i njihovim dijelovima je skup mjera koje obuhvaćaju sakupljanje, obradu, ponovnu uporabu dijelova otpadnih vozila, oporabu otpadnih vozila i zbrinjavanje novonastalog otpada koji se ne može oporabiti.
Posjednik otpadnog vozila obvezan je otpadno vozilo predati sakupljaču, po mogućnosti u cijelosti, i to na skladištu sakupljača ili pozivom sakupljača na lokaciju gdje se otpadno vozilo nalazi.
Prilikom predaje otpadnog vozila izdaje se POOV koji je potreban za odjavu.
Cjelovito otpadno vozilo je otpadno vozilo koje ima sve osnovne sastavne dijelove, a posebno motor i karoseriju.
Posjednik prilikom predaje otpadnog vozila sakupljaču obvezan je predati dokaz o vlasništvu (presliku prometne dozvole otpadnog vozila, presliku drugog dokumenta iz kojeg je razvidno da je otpadno vozilo njegovo vlasništvo, kopiju osobne iskaznice) ili punomoć o pravu na predaju na oporabu otpadnog vozila (uz kopiju prometne dozvole i kopiju osobne iskaznice) ili potvrdu o provjeri registriranosti vozila u Republici Hrvatskoj ili dokaz da je na predmetno vozilo plaćena naknada Fondu (kopija rješenja Fonda).
Posjednik cjelovitog otpadnog vozila koji je prilikom predaje sakupljaču predao jedan od gore navedenih dokumenata ima pravo na naknadu koju mu isplaćuje sakupljač na temelju vaganjem utvrđene mase predanog otpadnog vozila na skladištu sakupljača, a koja ne može biti veća od mase vozila iskazane u prometnoj dozvoli. Naknada na predaju otpadnog vozila na oporabu iznosi 1kn/kg cjelovitog otpadnog vozila umanjena za pripadajući porez i prirez.
Potvrdu o provjeri registriranosti vozila u Republici Hrvatskoj izdaje nadležno tijelo za registraciju vozila ili Fond na temelju sporazuma o suradnji između nadležnog tijela i Fonda.
Zahtjev za izdavanjem potvrde o registriranosti vozila se nalazi na web stranici Fonda www.fzoeu.hr pod posebnim kategorijama otpada-otpadna vozila.
Kategorije motornih vozila koje se preuzimaju sukladno odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima jesu:
*kategorije M1, motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju još najviše osam sjedala,
*kategorije N1, motorna vozila za prijevoz tereta čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone i
*L2,L4 i L5( osim L5e) kategorije motornih vozila.
Sakupljanje
Sakupljač je pravna ili fizička osoba-obrtnik koja sukladno Zakonu ima dozvolu za obavljanje djelatnosti sakupljanja otpadnih vozila.
Sakupljač je obvezan od posjednika preuzeti otpadno vozilo te dijelove i materijale nastale održavanjem vozila.
Sakupljač je obvezan sva sakupljena otpadna vozila te dijelove i materijale vozila, u stanju u kojem su preuzeta od posjednika, predati obrađivaču uz prateći list sukladno posebnom propisu.
Sakupljač mora imati osigurano skladište za skladištenje sakupljenih otpadnih vozila. U skladištu nije dozvoljena obrada otpadnih vozila, rastavljanje ili odstranjivanje tekućina. Otpadna vozila ne smiju se u skladištu slagati jedno na drugo i moraju se skladištiti na način da se izbjegne oštećenje dijelova motornih vozila koji sadrže tekućine i sastavnih dijelova koji se mogu ponovo uporabiti i oporabiti. Otpadna vozila moraju se skladištiti na prikladnoj nepropusnoj podlozi opremljenoj uređajima za skupljanje rasutog ili razlivenog otpada, sabirnom jamom ili posebnom posudom te sredstvima za odmašćivanje.
Popis sakupljača otpadnih vozila
Otpadne baterije i akumulatori
Baterija ili akumulator označava svaki izvor električne energije proizvedene izravnim pretvaranjem kemijske energije koji se sastoji od jedne ili više primarnih baterijskih ćelija/članaka (koje se ne mogu puniti) ili jedne ili više sekundarnih baterijskih ćelija/članaka (koje se mogu puniti).
Baterije (akumulatori) sadrže teške metale poput žive, olova, kadmija i zato su često vrlo toksične te stoga zahtjevaju specijalan način recikliranja.
Većina otpadnih baterija (akumulatora) klasificira se kao opasni otpad.
U opasni otpad uvrštavaju se olovne baterije, nikal-kadmij baterije, baterije sa živom te odvojeno skupljeni elektroliti iz baterija i akumulatora.
Glavna prednost recikliranja baterija jest smanjenje primarne proizvodnje materijala i energenata, te emisije žive, olova i kadmija u prirodu.
Sakupljanje
Sakupljači otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora
Otpad koji sadrži azbest
Azbest je mineralni kristal vlaknaste strukture. Postoji šest (6) osnovnih tipova azbesta: aktinolit, antofilit, tremolit, krokidolit (plavi), krizotil (bijeli) i amozit (smeđi). Najčešće korišteni azbestni materijal u Republici Hrvatskoj bio je krizotil, koji je najmanje opasan od navedenih.
S obzirom na jako dobre osobine azbest se dodavao raznim proizvodima kako bi im se osigurala mehanička i kemijska svojstva, otpornost na vlagu, vatru, vrućinu, buku, elektricitet, habanje i trenje.
Smatra se da dugogodišnjom preradom i upotrebom azbestnih minerala u nekoliko tisuća proizvoda (npr. žbuci, izolacijskom materijalu, fasadnim pločama, krovnim ravnim i valovitim pločama, zidnim i podnim pločicama, crijepu, cigli, cementnim cijevima za vodu, azbestnim brtvama, kočnim pločicama, protupožarnim pokrivačima, radnim rukavicama, azbestnim ljepenkama, smjesama za brtvljenje i dr.) nailazimo na jednu ili više azbestnih vlakana.
Većina ih je danas u upotrebi, ali pod strogim oprezom i kontrolom jer mu nema zamjenskog tehničkog materijala. Svoju primjenu azbest ima u brodogradilištu, svemirskim letjelicama, elektroindustriji, bolnicama, školama, knjižnicama, državnim zgradama, kancelarijama, poduzećima, kućama, zgradama i mnogim drugim granama gospodarstva.
Međutim, istraživanja su pokazala da čestice azbesta tzv. prašina azbestnih igličastih vlakana koje se oslobađaju u zrak (emisija azbesta) izazivaju kod ljudi, uslijed kontakta, bilo u industriji ili neposrednoj blizini, nakon izvjesnog vremena teške kronične bolesti (azbestozu) pa i smrt.
Zabrana proizvodnje, prometa i upotrebe azbesta i materijala koji sadrže azbest u Republici Hrvatskoj stupila je na snagu 01.01.2006. godine.
Prema odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom građani mogu u reciklažno dvorište odnijeti svakih šest mjeseci do 200 kg tog otpada. Također jedinice lokalne samouprave su prema odredbama istog Pravilnika dužne u cijelosti osobi koja upravlja reciklažnim dvorištem (najčešće je to komunalno društvo) nadoknaditi troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluga.
Sakupljanje
Popis sakupljača s kojima fond ima sklopljen ugovor
Ostale posebne kategorije otpada
Medicinski otpad
Otpadni tekstil i obuća
